Čime se EKO EHO bavi?

EKO EHO – Centar za edukaciju i promociju zdravog života je nevladina, neprofitna organizacija koja se bavi edukacijom građana u svrhu promocije zdravog načina života, kao i organizovanjem aktivnosti za psihološku, socijalnu i ekonomsku podršku ženama.

Šta da radim ako mi odmah treba pomoć?

Ako Vam je odmah neophodna pomoć, pozovite Hitnu pomoć na 124 ili Službu hitne medicinske pomoći u Vašem gradu. Oni su stalno dostupni. Važno je da odmah potražite pomoć i informacije koje Vam trebaju da bi se osjećali sigurno. Pozovite za sebe ili nekog do koga Vam je stalo.

Šta znači ‘perinatalni’?

‘Perinatalni’ znači period koji obuhvata trudnoću i otprilike godinu dana nakon rođenja djeteta.

Zašto je teško prepoznati ili priznati perinatalnu depresiju ili anksioznost?

Postoji nekoliko razloga za to.

Prvi razlog je da majke na početku možda neće prepoznati depresiju ili anksioznost zato što su umorne, iscpljene ili se jednostavno prilagođavaju životu s bebom. Možda misli da je to samo dio majčinstva. Veoma je teško da mame i porodica znaju šta je normalno za majčinstvo, a šta je simptom depresije ili anksioznosti. Osim toga, boje se da će im reći da se stalno žale i da nisu sposobne za majčinstvo. Mislimo da se to nama ne može desiti. Uglavnom krivimo sebe što nam se to dešava umjesto da shvatimo da je to medicinsko stanje a ne znak neuspjeha.

Drugo, mame i njihove porodice se mogu osjećati neugodno i osramoćeno. Kada očekivani sjaj trudnoće i postporođajnog perioda ne dođe, majke obično krive sebe i osjećaju sram. Boje se da bi priznanje da imaju negativne osjećaje dovelo do toga da im oduzmu djecu ili da će biti etiketirane kao loše majke.

Treće, svaka žena doživi jedinstvenu situaciju i jedinstvene simptome. Neke mame su tužne i plačljive, neke su iscrpljene i nervozne, neke ostvare dobru vezu s bebom dok druge imaju problem s povezivanjem s djetetom, neke stalno spavaju dok druge pate od nesanice. Variranje i oscilovanje simptoma takođe otežava prepoznavanje ili priznavanje perinatalne depresije ili anksioznosti.

Kako se ovi poremećaji razlikuju od postporođajne tuge ili “baby blues?”

Većina majki – stručnjaci procjenjuju oko 80% — dožive promjene raspoloženja i razdražljivost tokom prve 2-3 sedmice nakon porođaja. Često se to stanje naziva“baby blues”, to je normalan period prilagođavanja i rješava se bez medicinske pomoći.

Osjećam se uplašeno i anksiozno. Da li je to povezano s postporođajnom depresijom (PPD)?

Da, jeste. PPD je termin koji većina ljudi koristi za opisivanje postpartalnih emocionalnih poremećaja, ali mnogo trudnica i mama imaju simptome vezane za anksioznost – osjećaju se razdražljivo, uznemireno ili preopterećeno — bez primarne depresije. Perinatalna anksioznost može uključivati i nesanicu, slab apetit, strahove i brige, nemir i fizičke simptome kao što su vrtoglavica, ubrzani otkucaji srca, različiti bolovi. Anksioznost je stvarno stanje i potpuno je izlječivo.

Šta ako se ne osjećam depresivno? Postoje li i druge perinatalne reakcije i poremećaji mentalnog zdravlja?

Da, tokom trudnoće ili postporođajnog perioda, 1 od 7 žena doživi depresiju, anksioznost, uznemirujuće misli koje se ponavljaju, paniku ili posttraumatski stres. Neke žene iskuse simptome bipolarne depresije, što podrazumijeva smjenjivanje duboke depresije sa periodima energičnosti, smanjene potrebe za snom i promjenama raspoloženja (manija). Ova stanja mogu se desiti i u slučaju spontanog pobačaja, abortusa, mrtvorođenčeta ili gubitka djeteta. Veoma rijetka reakcija je postporođajna psihoza koja se dešava nakon 1 ili 2 od hiljadu poroda. U medijima se postporođajna psihoza često naziva depresija, ali ovo je drugačije i jedinstveno oboljenje.

Šta mama treba uraditi ako misli da ima perinatalnu depresiju ili anksioznost?

Potrebno je da potraži pomoć čim prije, kao i da razgovara sa informisanim ljudima i onima koji će je podržati. Za poečtak najbolje je da se obrati porodičnom doktoru. Priznanje da možda postoji problem je najvažniji korak koji majka može učiniti za sebe i svoju porodicu. Nekim majkama pomaže da zapišu simptome i osjećanja prije posjete doktoru. Takođe, od velike pomoći može biti i ako osoba od povjerenja pođe s Vama.

Šta uzorkuje perinatalne poremećaje ponašanja i anksioznost? Zašto mi se ovo dešava?

Ne postoji samo jedan razlog za perinatalne poremećaje ponašanja i anksioznost. Žene kod kojih se razvije depresija ili anksioznost tokom trudnoće ili poslije poroda imaju simptome koji su kombinacija psiholoških, socijalnih i bioloških stresora. Hormonalne fluktuacije prouzrokuju reakcije kod osjetljivih žena. Faktori rizika uključuju ličnu ili porodičnu istoriju poremećaja kao što su depresija, anksioznost, bipolarni poremećaj (manično-depresivni) i osjetljivost na hormonalne promjene. Perinatalni poremećaji ponašanja i anksioznost nisu vaša krivica. Niste ništa uradili zbog čega vam se to desilo.

Može li pomoći grupa za podršku? Kako da pronađem grupu za podršku?

Grupa za podršku može biti korisna kao mjesto gdje možete razgovarati s drugima koji razumiju šta vam se dešava, kao i upoznati ljude koji su se oporavili. Grupe u našem Centru vodi psiholog, kao i ljudi obučeni za terapijski rad sa grupama koji ohrabruju članove da pruže podršku bez osuđivanja i savjete za oporavak, ako ih neko traži. U našim grupama imate mogućnost da dijelite svoja iskustva ili da samo slušate druge. Grupe za podršku nisu zamjena za profesionalnu njegu, to su mjesta na kojima se možete povezati s drugima koji vas razumiju i podržavaju. Sve informacije o našim grupama za podršku na ekoehocentar@gmail.com Našoj Facebook grupi podrške možete se pridružiti klikom na link.

Kakav tretman će pomoći?

Plan tretmana je različit za svaku ženu, ali uključuje pojačanu brigu o sebi, podršku okoline, psihoterapiju ili savjetovanje, kao i tretman simptoma lijekovima kada je to neophodno. Briga o sebi podrazumijeva odgovarajući odmor, zdravu ishranu, pomoć oko bebe i druge djece, brigu za lične potrebe kao što je vježbanje, relaksacija ili vrijeme provedeno s partnerom/supružnikom. Podrška okoline uključuje razgovor sa drugima – telefonom, online ili u grupama za podršku – koji razumiju i pružaju podršku. Razgovor sa savjetnikom ili terapeutom koji razumije perinatalne poremećaje raspoloženja i anksioznost je ekstremno koristan. Ukoliko je neophodno, dostupni su lijekovi i za depresiju i za anksioznost.

Neke žene se bore s depresijom i anskioznošću lijekovima, neke prirodnim lijekovima, neke ishranom i vježbanjem, neke psihoterapijom, grupnom ili duhovnom podrškom. Mnoge žene koriste sve ove načine. Nađite šta vama najviše odgovara, napravite svoj plan i pridržavajte ga se. Naučite kako da se nosite s depresijom i anskioznošću i obratite se informisanim ljudima dok ne shvatite šta vam pomaže.

Koliko dugo će trajati oporavak?

Perinatalni poremećaji ponašanja i anksioznost nemaju odrešeno vremensko trajanje. Razlikuje se od žene do žene i zavisi od mnogo stvari, uključujući pristup podršci i informisanosti zdravstvenih radnika. Svaki perinatalni poremećaj, bez obzira koliko su jaki simptomi, je privremen i izlječiv.

Šta je sa lijekovima?

Odluku o tome da li vam trebaju lijekovi najbolje ćete donijeti u saradnji sa vašim terapeutom. Postoje lijekovi i za depresiju i za anksioznost. Neke žene uzimaju lijekove i tokom trudnoće i dojenja.

Ako odlučim uzimati lijekove, koji lijek je najbolji za ove simptome?

Najbolji lijek za Vaše simptome trebate pronaći u razgovoru sa informisanim zdravstvenim radnikom. Lijekovi različito djeluju na svaku osobu, tako da će isti lijek nekome pomoći a nekome neće. Ako imate bilo kakva pitanja u vezi sa Vašim simptomima, obratite se svom ljekaru. Može se desiti da se jave sporedni efekti, pogotovo kada se Vaše tijelo prilagođava na lijek tokom nekoliko prvih sedmica, ali ne bi trebalo da se osjećate gore dok uzimate lijekove. Najbolji lijek je onaj koji najviše odgovara Vama i Vašoj situaciji.

Mogu li uzimati lijekove tokom trudnoće?

U ovom slučaju potrebno je s informisanim zdravstvenim radnikom uzeti u obzir koristi i rizike kod uzimanja lijekova u odnosu na Vaše simptome depresije i anksioznosti.

Mogu li dojiti bebu ako uzimam lijekove?

Žene uzimaju lijekove i doje. Ova odluka se takođe najbolje donosi u saradnji između majke i zdravstvenog radnika koji je informisan o najnovijim istraživanjima o korišćenju lijekova tokom trudnoće i dojenja.

Šta je sa komplementarnom i alternativnom medicinom?

Vježbanje, masaža, meditacija ili druge tehnike koje smanjuju napetost i stres mogu Vam olakšati borbu i biti dio Vašeg plana oporavka. Zdrava ishrana i adekvatan odmor su takođe od velike pomoći. Razgovarajte s Vašim doktorom/terapeutom o tome šta koristite od komplementarne i alternativne medicine kako biste osigurali dobro djelovanje kombinacije različitih tretmana.

Šta da kažem prijateljima i porodici koji misle da sam dobro jer ne izgledam bolesno?

Dešava se da izgledate bolje nego što se osjećate i možete to tako i objasniti porodici i prijateljima. Možete im reći da neki ljudi postporođajnu depresiju nazivaju „depresija sa smješkom“ jer mame često pokušavaju da se smiješe i budu srećne kada se osjećaju depresivno. Ne morate nikome govoriti o Vašoj bolesti ukoliko se ne osjećate ugodno da pričate o tome. Ako se osjećate dovoljno ugodno da se otvorite, možete početi sa riječima da su stvari teže nego što se očekuje, da iako nemate vidljive vanjske simptome poput slomljene noge, ne osjećate se dobro i cijenite podršku Vaših sagovornika.