Izolacija i nedostatak interakcije – veliki izazov za depresivne osobe

Epidemija koronavirusa zatvorila nas jeu kuće, lišeni smo društvenih kontakata kako bi se širenje zaraze zaustavilo. Ali kako ovakva situacija utiče na one koji pate od depresije i (ili) imaju suicidalne ideje?Jedno je sigurno, izolacija može biti razarajuća poraspoloženje depresivnih osobajer su ostavljeni nasamo sa sosptvenim mislima.

Posljedice epidemije koja nas je zadesila vidljive su i biće vidljive u brojnim sferama, među njima je i mentalno zdravlje jednog dijela populacije. Zato i pišemo ovaj tekst, koji je isključivo rezultat naših zapažanja, promišljanja i ličnog iskustva.

Iako se primarno bavimo pružanjem psihološke podrške ženama u postporođajnom periodu i prevencijom postporođajne depresije, ovdjenam je cilj da ukažemo koliko vanredne okolnosti u kojima se nalazimo utiču na sve one koji imaju poteškoće u emocionalnom i psihološkom funkcionisanju i kako se boriti s depresijom ako znamo da je jedan od uzroka depresivnog raspoloženja usamljenost. (Da pojasnimo, ovdje je ključniosjećaj usamljenosti a ne bukvalno odsustvo drugih ljudi u našem okruženju.)

A usamljenost nam je sada „propisana“ i neophodna kako bismo izašli iz epidemije sa što manje zaraženih.

To s jedne straneohrabruje, jer živim u vremenu kada je virtuelna komunikacija dostupna ogromnom broju ljudi. Ali naravno, ako govorimo o depresivnim osoba koje su u procesu liječenja ili tek treba da potraže pomoć, institucije u Bosni i Hercegovini nemaju mogućnost tretmana putem skype-a ili telefona.Dobro je što sve veći broj privatnih psohoterapijskih centara pruža usluge svojim klijentima online.

Osim toga, i prijateljski razgovori znaju biti ljekoviti, čak i ako su „preko žice“, pogotovo ako se radi o nekom ko vas dobro razumije, ko vas osjeća. Možda nemate volje ali potrudite se da održite ili inicirate društvene kontakte dok ste u izolaciji, petnaest minuta razgovora s dragom osobom mnogo znači u trenucima kadaosjećamo da smo sami i zaboravljeni. Iskoristite to što su vjerovatno i vaši prijatelji i rođaci širom svijeta takođe u izolaciji, pa je velika šansa da će imati vremena za virtuelno druženje.

Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će ove godine, dakle 2020. depresija biti drugo oboljenje po učestalosti u svijetu, odmah iza kardiovaskularnih bolesti. Da se sad vratimo na osjećaj usamljenosti koji je prepoznat kao jedan od vodećih uzroka depresije. Savremen način života i otuđenost definitivno imaju veze s tim. Što više odmičemo civilizacijski to smo manje istinski povezani s ljudima oko sebe, imamo manjak kvalitetnih odnosa a tu leži opasnost od depresije. Jer smo kao bića predodrjeđeni da budemo u kontaktu s drugima, upravo taj kontakt i povezanost s okolinom nam pomaže da izađemo na kraj s nedaćama. Kad je teško, držimo se zajedno. To je naša snaga.

Cilj nam je ovdje da vas prije svega ohrabrimo i podsjetimo na resurse koje imate a možda ih niste svjesni.

  • Prije svega, razgovarajte s drugima što više.
  • Gledajte opuštajuće sadržaje na televiziji, birajte serije i filmove koji vas mogu nasmijati i relaksirati.
  • Čitajte ono što vam prija i opušta vas.
  • Slušajte muziku i plešite (ako je to nešto što inače volite).
  • Vježbajte.
  • Sadite biljke ako imate mogućnost.
  • Prošetajte ako imate priliku da to učinite na selu ili osamljenoj lokaciji. Naravno, ne prilazite drugim ljudima, ne rukujte se…ponašajte se u skladu s važećim preporukama.
  • Plačite ako ste tužni. I podijelite s nekim svoje emocije, ne krijte suze.

Izolacija će po svemu sudeći potrajati još bar desetak dana, a to nije kratak period ako ste depresivni ili anksiozni. Činjenica da je izolacija neophodna, stvara strah u ljudima. Ponašanje koje se od nas očekuje u danima epidemije je u suprotnosti s našom primarnom potrebom da tražimo utjehu drugih. Zato se nadamo da će vam neki od ovih savjeta koristiti.

Ako ste majka u postporođajnom periodu a loše se osjećate i postoji mogućnost da patite od postporođajne depresije, iskoristite ovaj trenutak da se odmorite sada kada su vaši muževi kod kuće (ako jesu). Uključite druge članove porodice u koje imate povjerenja, dopustite im da preuzmu dio obaveza na sebe.Vama ova izolacija nije sasvim nova okolnost jer ste nakon dolaska bebe poprilično lišeni društvenih kontakata, pa činjenicu da vaši bližnji ne idu na posao možete okrenuti u svoju korist.

Posebno je važno napomenuti da sve ovo što smo navele imaju u vidu oni koji žive s depresivnim osobama ili majkama koje pate od postporođajne depresije. Čak i mala promjena, kratkotrajni predah ili aktivnost može učiniti da se vama draga osoba osjeća bolje u određenom trenutku. A zapamtite, to nije malo.

Aleksandra Marinković, dipl. psiholog

Recent Posts

Leave a Comment

Anxiety, pregnancy