Kako pomoći nekom drugom ako smo i sami ugroženi?
Ovo pitanje nam se nameće od početka projekta “Porodična za porodicu”. Održali smo ukupno pet radionica sa zdravstvenim radnicima u četiri grada u Republici Srpskoj, to su Banja Luka, Bijeljina, Doboj i Prijedor. Jedan od najsnažnijih utisaka koji nosimo jeste da je zdravstvenim radnicima potrebna velika podrška i da su u svom svakodnevnom radu pod velikim pritiskom. Broj pacijenata i administrativni poslovi kojim su pored ostalih u najvećoj mjeri opterećeni porodični ljekari, prema riječima prisutnih, prevazilazi njihove kapacitete. Često su nam u proteklim mjesecima govorili kako žale jer nemaju vremena da svojim pacijentima posvete vrijeme koje bi željeli. Ipak to ih ne sprečava da svoju pažnju usmjere i na mentalno zdravlje majki.
Porodični ljekari, pedijatri i ginekolozi su neizostavna karika u provođenju skrininga na postporođajnu depresiju. S njima, ali i medicinskim sestrama/tehničarima, smo tokom pet različitih radionica u četiri grada razgovarale smo o Metodološkom uputstvu za skrining na postporođajnu depresiju. Podijelile smo svoje dosadašnje iskustvo i znanje o mentalnom zdravlju majki, procedurama provođenja skrininga i izvještavanju o rezutatima skrininga. Takođe smo svaki put dio druženja posvetili veoma značajnoj temi – sindromu sagorijevanja u pomagačkim profesijama jer zdravstveni radnici spadaju u izuzetno rizičnu grupu kada je u pitanju “burnout”.
Svi učesnici su istakli da je skrining veoma važna aktivnost i izrazili punu podršku njegovom provođenju. Naš cilj je da što više trudnica, porodilja i članova njihovih porodica dobije osnovne informacije o skriningu mentalnog zdravlja koji je sada redovna aktivnost u svim domovima zdravlja, tj. porodičnim i ginekološkim ambulantama u Republici Srpskoj. Tom cilju će svakako doprinijeti informativni posteri o postporođajnoj depresiji i skriningu na anksiozne poremećaje i poremećaje raspoloženja tokom perinatalnog perioda, koji su već postavljeni u brojnim ambulantama domova zdravlja širom Republike Srpske.
Projekat je dio regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, a koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Month: October 2023
“Porodična za porodicu” u Bijeljini
U Bijeljini je krajem oktobra 2023. održana radionica sa zdravstvenim radnicima zaposlenim u JZU Dom zdravlja Bijeljina, na kojoj su se učesnici upoznali sa skriningom na postporođajnu depresiju. Za razliku od prethodnih radionica u Prijedoru, Doboju i Banjaluci kada su se na poziv organizatora u najvećem broju odazvali porodični ljekari, u Bijeljini su najbrojnije bile medicinske sestre iz timova porodične medicine. Ponovo smo tražile dodatne stolice jer je zainteresovanost za ovu temu i u Bijeljini veoma visoka. Svi prisutni su istakli da skrining predstavlja značajnu preventivnu uslugu i da je nažalost porodilja i trudnica sve manje te da je jako važno ponuditi im što bolju zdravstvenu njegu i prevenciju.
Ginekolozi su izrazili veliku spremnost da informišu trudnice i porodilje, daju im savjete i ponude skrining upitnik i po potrebi izdaju uputnicu za Centar za zaštitu mentalnog zdravlja. Jedan od prijedloga ginekologa bio je da se skrining mentalnog zdravlja porodilja vrši nakon puerperijuma, odnosno nakon što prođe šest sedmica od poroda, jer se tada preporučuje i prvi ginekološki pregled nakon poroda. Još jedna važna sugestija koju su učesnici iznijeli jeste da škola za trudnice koja okuplja veliki broj budućih majki u Bijeljini, bude jedna od prvih adresa za informisanje i skriniranje trudnica.
Predstavnica Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske dr Andreja Subotić Popović i ovom prilikom je naglasila da će neki od iznijetih prijedloga svakako biti uvršteni tokom revizije Metodološkog uputstva na postporođajnu depresiju u narednom periodu.
Jedan od ciljeva projekta “Porodična za porodicu” jeste da zdravstvene radnike koji su nosioci skrininga i najviše u kontaktu s porodiljama i trudnicama, informišemo i senzibilišemo o specifičnostima mentalnog zdravlja ove ranjive populacije. O ovome, ali i učestalosti i simptomima anksioznih poremećaja i poremećaja raspoloženja u peripartalnom periodu, govorila je psihološkinja Udruženja Aleksandra Marinković.
Projekat je dio regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, a koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo
Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo.
Ovo je tema ovogodišnjeg Dana mentalnog zdravlja koji se obilježava danas, 10. oktobra 2023.
Dobro mentalno zdravlje ključno je za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Jedna od osam osoba živi s problemima mentalnog zdravlja, što može uticati na njihovo fizičko zdravlje, dobrobit, način na koji se povezuju s drugima kao i na njihovu egzistenciju. Stanja mentalnog zdravlja takođe pogađaju sve veći broj adolescenata i mladih ljudi.
Širom svijeta ljudi s problemima u mentalnom zdravlju i dalje doživljavaju širok raspon kršenja ljudskih prava. Brojni su isključeni iz života zajednice i diskriminisani, dok ih mnogo više nema pristup adekvatnoj brizi za mentalno zdravlje ili može pristupiti samo brizi koja krši njihova ljudska prava.
Cilj ovogodišnje kampanje iza koje stoji Svjetska zdravstvena organizacija jeste da se pojedinci i zajednice ujedine kako bi unaprijedili znanje, podigli svijest i pokrenuli akcije koje promovišu i štite svačije mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo. Svaka osoba ima pravo na najviši mogući standard mentalnog zdravlja. To uključuje pravo na zaštitu od rizika mentalnog zdravlja, pravo na dostupnu, pristupačnu, prihvatljivu i kvalitetnu njegu, te pravo na slobodu, nezavisnost i uključenost u zajednicu.
EKO EHO-Centar za edukaciju i promociju zdravog života dijeli vrijednosti ovogodišnje kampanje i sav naš dosadašnji rad usmjeren je na taj cilj i specifično na cilj da svaka žena u reproduktivnom dobu ima adekvatne informacije i dostupnu podršku tokom peripartalnog perioda. Upravo iz tog razloga smo posljednjih pet godina zagovarale uvođenje skrininga na postporođajnu depresiju, koji je konačno uveden u zdravstveni sistem u Republici Srpskoj.
Ipak, to je samo prvi korak ka ostvarenju našeg cilja, a to je da svaka žena kojoj je potrebna podrška dobije stručnu pomoć kakva je baš njoj potrebna. A za to su nam potrebni edukovani, osviješteni i senzibilni zdravstveni radnici. Kroz projekat “Porodična za porodicu” želimo da osnažimo porodične ljekare, ginekologe, pedijatre, medicinske tehničare, psihologe i socijalne radnike kako bi što adekvatnije provodili skrining mentalnog zdravlja porodilja i trudnica. Podršku zdravstvenim radnicima u vidu edukativnih radionica vršimo uz pomoć regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji finansira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Šta smo do sada naučili?
Od 133 anketirane porodilje u Republici Srpskoj, njih preko 20% se izjasnilo da nije ni jednom posjetilo svog porodičnog ljekara u poslednjih 10 mjeseci. Takođe, i porodični ljekari su iz dosadašnjeg iskustva primjetili da su često u kontaktu sa trudnicama, ali da im je jako teško doći do porodilja jer one jako rijetko posjećuju ambulantu porodične medicine u prvih 6 mjeseci nakon porođaja, posebno otkad porodični ljekar nije obavezan da izdaje doznake. Iz tog razloga mnoge porodilje, koje su u najvećem riziku, ne budu skrinirane na postporođajnu depresiju u ovom osjetljivom periodu. Izuzetno je važno da se pronađe način da se dođe do svake pacijentkinje, te se informisanje pacijentkinja o ovoj usluzi, mora vršiti na različitim mjestima kao što su ginekološke i pedijatrijske ambulante kao i obavezno prilikom otpusta iz porodilišta. Takođe, putem kampanja u medijima i na društvenim mrežama treba da dođemo do porodilja kako bi se one same javile svom ljekaru i popunile skrining upitnik. Cilj nam je smanjimo ili svedemo na minimum broj žena koje se ne liječe od postporođajne depresija i anksioznih poremećaja u peripartalnom periodu. Podsjećamo da 50% žena koje zadovoljavaju kriterije za dijagnostikovanje postporođajne depresije nikada ne potraži srtučnu pomoć.
Na žalost, svjedoci smo brojnih slučajeva kada neliječena postporođajna depresija rezultira dugotrajnom patnjom koja drastično narušava kvalitet života. Zato je važno da kao zajednica reagujemo na vrijeme kako bi žene pravovremeno dobile pomoć koja im je neophodna.
Skrining mentalnog zdravlja odnosno situacija u kojoj ljekar ili medicinska sestra ponude pacijentkinji kratak upitnik, često je prvi korak ka izlječenju.
Iz ovog i brojnih drugih razloga, vrlo je važna podrška zdravstvenim radnicima koji provode skrining na postporođajnu depresiju kod porodilja i trudnica, a koju trenutno pružamo u vidu edukativnih radionica u okviru projekta “Porodična za porodicu” koji je dio regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, a koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.