Osluškujemo potrebe majki i vjerujemo u promjene

Već šest godina smo posvećene u pružanju psihološke podrške ženama u postporođajnom periodu. Osim toga, izuzetno su nam važne sistemske promjene i dostupnost usluga unutar zdravstva, kao i destigmatizacija problema u mentalnom zdravlju majki. Kako bismo što adekvatnije to radile, veoma nam je pomaže to što smo u direktnom kontaktu s majkama i trudnicnama i što nam one iz svog iskustva govore o tome šta im je važno i koje su njihove potrebe.

U nastavku su samo neki od komentara u našoj anketi o mentalnom zdravlju majki i porodilja. Desetine sličnih iskustava stiglo je na našu adresu tokom oktobra i novembra, kada smo pitale majke kako se osjećaju i imaju li podršku. Neizmijerno smo zahvalne svakoj od vas koja je ispunila anketu, i istovremeno veoma zabrinute jer u tako važnim trenucima nemate neophodnu podršku.

“Mnogo se obraća pažnja na bebe, a mnogo manje na majke. Potrebna je stručna, besplatna pomoć za majke koje rode. Mislim da je potrebna i priprema nekog oblika: “kako biste se mogli osjećati nakon rođenja bebe”. Mislila sam da sam jedina koja se osjeća tako, da to nije normalno i bilo me strah i sram.”

“Što više govoriti o mentalnom zdravlju u javnosti, naročito za žene u postporođajnom periodu. Sistemski omogućiti besplatnu psihološku podršku za svaku porodilju. Smatram da će ona biti korisna za sve porodilje, neovisno o tome da li je imala nekih komplikacija tokom trudnoće, poroda ili postporođajnog perioda. Svakako, ne bi bilo loše nuditi psihološku podršku tokom trudnoće…”

“Prvorotka mora po izlasku iz porodilišta na bilo kakav vid razgovora sa psihologom zajedno sa porodicom, a pogotovo sa suprugom.”

“Nažalost, bodrila sam samu sebe i pokušavala da se izvučem iz toga. Mada, smatram da svaka mama treba profesionalnu podršku u postporođajnom periodu.”

“Uvesti obaveznu školu za očeve kako bi povećali svijest o tome šta se dešava za vrijeme porođaja sa ženinim tijelom i da se upoznaju sa postporođajnom depresijom kako bi mogli biti podrška svojim partnericama.”

“Mislim da se mnogo više treba pričati o tome kako su žene loše psihički nakon porođaja. Svi pitaju kako je beba niko kako je majka koja se tek porodila…”

S obzirom da je skrining mentalnog zdravlja porodilja i trudnica relativno skoro uveden kao redovna praksa u domovima zdravlja u RS, izuzetno je važno da se taj skrining adekvatno provodi. Iz tog razloga smo putem ankete na našoj Facebook stranici pokušale saznati gdje sve u okviru zdravstvenog sistema, provođenje skrininga ima najviše smisla.

Od 133 anketirane porodilje u Republici Srpskoj, njih preko 20% se izjasnilo da nije ni jednom posjetilo svog porodičnog ljekara u poslednjih 10 mjeseci. Takođe, i porodični ljekari su iz dosadašnjeg iskustva primjetili da su vrlo često u kontaktu sa trudnicama ali da im je jako teško doći do porodilja jer one najčešće ne posjećuju ambulantu porodične medicine u prvih 6 mjeseci nakon porođaja, posebno sada od kada porodični ljekari ne izdaju doznake. Iz tog razloga mnoge porodilje, koje su u najvećem riziku, ne budu skrinirane na postporođajnu depresiju u ovom osjetljivom periodu. Izuzetno je važno da se pronađe način da se dođe do svake porodilje i trudnice, te se informisanje ciljne o ovoj usluzi, mora vršiti na više nivoa, kod ginekologa, pedijatara, kao i obavezno prilikom otpusta iz porodilišta.

Aktivnosti se realizuju u okviru projekta “Porodična za porodicu” koji je dio regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, a koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Recommended Posts