COVID-19 nije prepreka dojenju i kontaktu između bebe i majke

Nesigurnost i strahovi koji prate trudnoću i majčinstvo su značajno uvećani u uslovima pandemije virusa korona. O brojnim pitanjima nema dovoljno informacija ili nisu usaglašene, a dodatni nemir unosi činjenica da je zdravstveni sistem preopterećen i da možda neće biti u mogućnosti da odgovori na sve potrebe. U toj situaciji, ono što smo godinama pokušavali da poboljšamo u zdravstvenoj zaštiti, kao da je potpuno zanemareno. Vanredne okolnosti u kojima se nalazimo utiču na sve one koji imaju poteškoće u emocionalnom i psihološkom funkcionisanju, te kada jednom prođe pandemija virusa, vrlo je moguće da će nas dočekati pandemija depresije i drugih mentalnih poremećaja. Zato i u ovoj situaciji briga o mentalnom zdravlju majke i bebe ne smije biti zanemarena, jer svi znamo da je ona dugoročno “isplativa”. Dakle, jednako je značajna kao briga o fizičkom zdravlju.

Brojne trudnice su s razlogom zabrinute u posljednje vrijeme jer u banjalučkom porodilištu, kako nam je potvrđeno, porodilje kod kojih je potvrđen COVID-19 nisu u kontaktu sa svojim bebama, već borave na različitim odjelima i u različitim zgradama kliničkog centra.

S obzirom na to da se naše Udruženje bavi pružanjem psihološke podrške majkama i ženama u postporođajnom periodu i da nam je jedan od ciljeva prevencija postporođajne depresije, što činimo kroz direktan kontakt s ovom populacijom, kroz dosadašnji rad smo mnogo puta vidjele kako loša iskustva iz porodilišta i bolnice, te prvi dani nakon poroda mogu ostaviti štetne posljedice po funkcionisanje bebe, majke ili po njihov odnos i koliko dugo je nekad potrebno da se ta šteta popravi. Uspostavljanje kontakta odmah po rođenju i mogućnost da provode zajedno koliko god vremena je potrebno bebi i majki, doprinosi da se beba osjeća sigurno i zaštićeno, da bude zadovoljna i manje plače, a samim tim anksioznost kod majke opada i dobija osjećaj kompetentnosti i samopouzdanja i brže se oporavlja.

Direktan i dugotrajan dodir majčine i bebine kože odmah nakon rođenja i dojenje regulišu temperaturu novorođenčeta i povećavaju stopu preživljavanja a smanjuju stopu smrtnosti kod beba. Svjetska zdravstvena organizacija podsjeća da kontakt porodilje i novorođenčeta i dojenje imaju veoma važnu zaštitnu ulogu po zdravlje bebe a takođe pozitivno utiču na zdravstveno stanje majke.

Prema podacima kojima SZO trenutno raspolaže, ne postoje dokazi da se COVID-19 prenosi putem dojenja. Rizik od zaraze COVID-19 virusom kod novorođenčadi je nizak, infekcija, ukoliko do nje dođe, je blaga ili bez simptoma. S druge strane razdvajanje bebe od majke i nemogućnost dojenja mogu dovesti do ozbiljnih posljedica. Po onom što je do sada poznato, kod beba i djece COVID-19 predstavlja mnogo manju opasnost po zdravlje i preživljavanje u odnosu na druge infekcije protiv kojih dojenje ima zaštitnu funkciju.

Benefiti koje beba dobija od njegujuće interakcije s majkom i od dojenja u uslovima epidemije i u cilju zaštite zdravlja su posebno važni u okolnostima kada su kapaciteti društvene zajednice i zdravstvenog sistema preopterećeni i ograničeni.

Upravo iz ovih razloga pozivamo zdravstvene institucije da još jednom preispitaju svoje odluke i postupe kako je u najboljem interesu majki i beba. Svjetska zdravstvena organizacija na osnovu raspoloživih dokaza preporučuje uspostavljanje dojenja i kontinuirano dojenje porodiljama kod kojih je potvrđen COVID-19.

Normalan psihofizički razvoj bebe je nemoguć bez neometanog kontakta s majkom (ili drugim primarnim skrbnikom). Brojni naučni dokazi govore o tome kako kontakt predstavlja jednu od osnovnih razvojnih potreba ljudi i da uskraćivanje istog dovodi do raznih zdravstvenih problema, kako psihičkih tako i fizičkih.

Više informacija i detaljno obrazloženje pomenutih preporuka SZO potražite na ovim linkovima:

https://www.who.int/news-room/commentaries/detail/breastfeeding-and-covid-19

https://www.who.int/news-room/q-a-detail/coronavirus-disease-covid-19-breastfeeding