motherhood – Eko Exo

Završen projekat “Porodična za porodicu”

U proteklih nekoliko mjeseci smo bile u četiri grada i organizovale radionice sa zdravstvenim radnicima koji su zaposleni u domovima zdravlja u Republici Srpskoj. Cilj nam je bio da s ljekarima i medicinskim osobljem razgovaramo o skriningu na postporođajnu depresiju i načinu njegovog provođenja. Prije svega smo se fokusirale na to da na što bolji način predstavimo Metodološko uputsvo za skrining na depresiju u perinatalnom period koje je Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS izradilo u sklopu Akcionog plana Programa promocije mentalnog zdravlja građana za period 2021 – 2023.

Na svakoj od radionica prisustvovala je jedna od autorki metodološkog uputsva što je bilo izuzetno motivišuće za sve učesnike da postave pitanja, iznose sugestije i komentare. Upravo zahvaljujući prijedlozima učesnika, u narednom prediodu će doći do određenih izmjena u Metodološkom uputstvu.

Utiske i informacije koje su učesnici dijelili na ovim susretima su dragocjeni i zahvalne smo svima jer su pokazali spremnost i želju da skrining vrše na najbolji mogući način, a koji će rezultirati pravovremenom dijagnostikom i ranim tretmanom postporođajne depresije.

Projekat ‘Porodična za porodicu’ je završen i sada je jasno, nama kao implementatorima ali i ciljnoj grupi, da je neophodno nastaviti s ovim aktivnostima koje su bile sastavni dio projekta. Tu prije svega mislimo na radionice s ljekarima i medicinskim radnicima koji su direktno uključeni u provođenje skrininga. Prilikom svakog od ovih susreta, a bilo ih je pet, učesnici su nas pitali kada će biti naredni, kako bi i njihove kolege mogle prisustvovati.

Činjenica je da je radionicama obuhvaćen mali broj zdravstvenih radnika, nešto više od stotinu njih. Ako znamo da u domovima zdravlja širom RS radi oko 340 porodičnih ljekara, a osim njih skrining provode i ginekolozi, a vjerovatno će im se pridružiti i pedijatri (čija je uloga i sada veoma važna jer informišu porodilje o skriningu), zajedno s medicinskim tehničarima u svim ambulantama, to čini najmanje hiljadu zdravstvenih radnika koji su direktno uključeni u skrining na postporođajnu depresiju, tako da smo ovim projektom obuhvatili nešto više od deset odsto ciljne grupe. Posebno smo ponosne jer je na svakoj od pet radionica bilo više učesnika nego što je planirano. To nam daje jasnu potvrdu da su ove radionice veoma potrebne i značajne.

Podsjećamo da 50 odsto žena koje zadovoljavaju kriterije za dijagnostikovanje postporođajne depredije nikada ne potraži srtučnu pomoć. Da bi se to promijenilo potrebni su nam između ostalog edukovani, osviješteni i senzibilni zdravstveni radnici. Kroz ovaj projekat cilj nam je bio da osnažimo porodične ljekare, ginekologe, pedijatre, medicinske tehničare, psihologe i socijalne radnike zaposlene u domovima zdravlja, kako bi što adekvatnije provodili skrining mentalnog zdravlja porodilja i trudnica.

Aktivnosti se realizuju u okviru projekta “Porodična za porodicu” koji je dio regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, a koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Osluškujemo potrebe majki i vjerujemo u promjene

Već šest godina smo posvećene u pružanju psihološke podrške ženama u postporođajnom periodu. Osim toga, izuzetno su nam važne sistemske promjene i dostupnost usluga unutar zdravstva, kao i destigmatizacija problema u mentalnom zdravlju majki. Kako bismo što adekvatnije to radile, veoma nam je pomaže to što smo u direktnom kontaktu s majkama i trudnicnama i što nam one iz svog iskustva govore o tome šta im je važno i koje su njihove potrebe.

U nastavku su samo neki od komentara u našoj anketi o mentalnom zdravlju majki i porodilja. Desetine sličnih iskustava stiglo je na našu adresu tokom oktobra i novembra, kada smo pitale majke kako se osjećaju i imaju li podršku. Neizmijerno smo zahvalne svakoj od vas koja je ispunila anketu, i istovremeno veoma zabrinute jer u tako važnim trenucima nemate neophodnu podršku.

“Mnogo se obraća pažnja na bebe, a mnogo manje na majke. Potrebna je stručna, besplatna pomoć za majke koje rode. Mislim da je potrebna i priprema nekog oblika: “kako biste se mogli osjećati nakon rođenja bebe”. Mislila sam da sam jedina koja se osjeća tako, da to nije normalno i bilo me strah i sram.”

“Što više govoriti o mentalnom zdravlju u javnosti, naročito za žene u postporođajnom periodu. Sistemski omogućiti besplatnu psihološku podršku za svaku porodilju. Smatram da će ona biti korisna za sve porodilje, neovisno o tome da li je imala nekih komplikacija tokom trudnoće, poroda ili postporođajnog perioda. Svakako, ne bi bilo loše nuditi psihološku podršku tokom trudnoće…”

“Prvorotka mora po izlasku iz porodilišta na bilo kakav vid razgovora sa psihologom zajedno sa porodicom, a pogotovo sa suprugom.”

“Nažalost, bodrila sam samu sebe i pokušavala da se izvučem iz toga. Mada, smatram da svaka mama treba profesionalnu podršku u postporođajnom periodu.”

“Uvesti obaveznu školu za očeve kako bi povećali svijest o tome šta se dešava za vrijeme porođaja sa ženinim tijelom i da se upoznaju sa postporođajnom depresijom kako bi mogli biti podrška svojim partnericama.”

“Mislim da se mnogo više treba pričati o tome kako su žene loše psihički nakon porođaja. Svi pitaju kako je beba niko kako je majka koja se tek porodila…”

S obzirom da je skrining mentalnog zdravlja porodilja i trudnica relativno skoro uveden kao redovna praksa u domovima zdravlja u RS, izuzetno je važno da se taj skrining adekvatno provodi. Iz tog razloga smo putem ankete na našoj Facebook stranici pokušale saznati gdje sve u okviru zdravstvenog sistema, provođenje skrininga ima najviše smisla.

Od 133 anketirane porodilje u Republici Srpskoj, njih preko 20% se izjasnilo da nije ni jednom posjetilo svog porodičnog ljekara u poslednjih 10 mjeseci. Takođe, i porodični ljekari su iz dosadašnjeg iskustva primjetili da su vrlo često u kontaktu sa trudnicama ali da im je jako teško doći do porodilja jer one najčešće ne posjećuju ambulantu porodične medicine u prvih 6 mjeseci nakon porođaja, posebno sada od kada porodični ljekari ne izdaju doznake. Iz tog razloga mnoge porodilje, koje su u najvećem riziku, ne budu skrinirane na postporođajnu depresiju u ovom osjetljivom periodu. Izuzetno je važno da se pronađe način da se dođe do svake porodilje i trudnice, te se informisanje ciljne o ovoj usluzi, mora vršiti na više nivoa, kod ginekologa, pedijatara, kao i obavezno prilikom otpusta iz porodilišta.

Prvi korak je najvažniji

Na fizičku bol i probleme u funkciji organa reagujemo tako što tražimo pomoć ljekara, ali obično ne reagujemo isto kada je naše mentalno zdravlje ugroženo.

Svjesni smo da to nije uvijek lako i da je mnogo komotnije otići ljekaru nego psihologu jer su brojne predrasude vezane za probleme u mentalnom zdravlju. Udruženje EKO EHO-Centar za edukaciju i promociju zdravog života je u svom radu fokusirano na zaista ranjivu populaciju koja zaslužuje da joj se posveti više pažnje. Pružanje psihološke podrške porodiljama i majkama je naša osnovna misija, a jedan od važnih ciljeva nam je rano otkrivanje i tretman postporođajne depresije koja pogađa oko 18 odsto porodilja. Upravo iz ovog razloga u zdravstveni sistem Republike Srpske uveden je redovan skrining na postporođajnu depresiju. A to znači da porodilje i trudnice imaju priliku da kod svog porodičnog ljekara ili ginekologa popune kratak upitnik koji može otkriti važne informacije o njihovom mentalnom zdravlju, posebno ako osjećaju povišenu razdražljivost, anksioznost, uznemirenost, itd.

Prevencija je dragocjena

Skrining na postporođajnu depresiju je nova preventivna usluga i predstavlja veliki korak. Ako rezultat skriniranja pokaže povišen skor, odnosno prisustvo određenih simptoma, pacijentkinji će biti ponuđena stručna podrška.

Izuzetno je važno pronaći način da se dođe do svake pacijentkinje. Potrudili smo se da informacije o skriningu budu vidljive kako u medijima i na društvenim mrežama, tako u zdravstvenim ustanovama, kao npr. u ginekološkim, porodičnim i pedijatrijskim ambulantama, zatim prilikom otpusta iz porodilišta, itd. Cilj nam je da se smanji ili svede na minimum broj žena koje se ne liječe od postporođajne depresije i anksioznih poremećaja u peripartalnom periodu. Podsjećamo da 50 odsto žena koje zadovoljavaju kriterije za dijagnostikovanje postporođajne depresije nikada ne potraži stručnu pomoć.

Nažalost, nisu rijetki slučajevi kada neliječena postporođajna depresija rezultira dugotrajnom patnjom koja drastično narušava kvalitet života majke, njene bebe i cijele porodice. Zato je važno da kao zajednica reagujemo na vrijeme kako bi žene pravovremeno dobile pomoć koja im je neophodna.

Skrining na postporođajnu depresiju, odnosno situacija u kojoj ljekar ili medicinska sestra ponude pacijentkinji kratak upitnik, često je prvi korak ka izlječenju.

Iz ovog i brojnih drugih razloga, vrlo je važna podrška zdravstvenim radnicima koji provode skrining na postporođajnu depresiju kod porodilja i trudnica, a koju trenutno pružamo u vidu edukativnih radionica u okviru projekta “Porodična za porodicu” koji je dio regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, a koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

U Doboju održana radionica s ljekarima. Ambulante dobile informativne postere

Krajem avgusta u Doboju je održana radionica sa zdravstvenim radnicima koji provode skrining mentalnog zdravlja trudnica i porodilja u Republici Srpskoj.

S porodičnim ljekarima, pedijatrima, ginekolozima i medicinskim sestrama/tehničarima, razgovarale smo o Metodološkom uputstvu za skrining na postporođajnu depresiju, mentalnom zdravlju majki, procedurama provođenja skrininga i izvještavanju o rezutatima skrininga. Takođe smo dio druženja posvetili veoma značajnoj temi – sindromu sagorijevanja u pomagačkim profesijama. Važno je napomenuti da zdravstveni radnici spadaju u rizičnu grupu kada je u pitanju “burnout”, s obzirom da su često preopterećeni prirodom posla, brojem pacijenata, kao i administracijom.

Učesnici su istakli važnost skrininga i izrazili punu podršku njegovom sprovođenju, te su s nama podijelili njihova iskustva kada je u pitanju mentalno zdravlje majki i provođenje skrininga.

Takođe, informativni posteri o postporođajnoj depresiji i skriningu na anksiozne poremećaje i poremećaje raspoloženja tokom perinatalnog perioda uručeni su predstavnici Doma zdravlja Doboj. Posteri će biti postavljeni na 11 lokacija u ovoj opštini – ginekološkim, pedijatrijskim i ambulantama porodične medicine.

Naš cilj je da što više trudnica, porodilja i članova njihovih porodica dobije osnovne informacije o skriningu mentalnog zdravlja koji je od ove godine redovna aktivnost u svim domovima zdravlja, tj. porodičnim i ginekološkim ambulantama u Republici Srpskoj.

Postporođajna depresija je česta, ozbiljna i izlječiva!

Baš kao što se fizičko zdravlje redovno prati tokom trudnoće i određene pretrage se obavljaju rutinski i po redovnom kalendaru, tako je potrebno da se prati i brine o mentalnom stanju žena u trudnoći, a posebno tokom postpartuma.

Zdravstveni radnici pokazuju veliku spremnost da sa svojim pacijentkinjama razgovaraju o ovim temama i da adekvatno provode skrining na postporođajnu depresiju. Ponosne smo zbog povratnih informacija učesnika naših prvih radionica za medicinsko osoblje koje provode skrining mentalnog zdravlja trudnica i porodilja. Radionice imaju za cilj njihovo osnaživanje i dodatnu edukaciju.

Edinburška skala za postporođajnu depresiju je efikasan alat u ranom otkrivanju rizika na postporođajnu depresiju.

Zahvljujući brzoj evaluaciji, rezultat testiranja se dobije veoma brzo. Napominjemo da skrining nije dijagnostičko sredstvo i ne služi za uspostavljanje djagnoze, već samo kao pomoć ljekaru i pacijentkinji da zajedno donesu odluku o tome da li je porodilju/trudnicu potrebno uputiti u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja.

Ukoliko spadate u ovu grupu u svim ambulantama porodične medicine i ginekologije u Republici Srpskoj možete popuniti ovaj upitnik.

Postporođajna depresija je izlječiva! Potražite pomoć. Niste same.

Zašto je skrining važan?!

Edinburška skala za postporođajnu depresiju (EPDS) se sastoji od 10 pitanja i vrijedan je i efikasan način za prepoznavanje rizika na perinatalnu depresiju, laka je za korišćenje i dokazano efikasan skrining alat. Tokom 2020. godine provodile smo probni skrininga na postporođajnu depresiju i na uzorku od stotinjak porodilja i trudnica dobile smo važne pokazatelje i potvrdu da se na našim prostorima statistike ne razlikuju kada je riječ o učestalosti postporođajne depresije u populaciji.

Jedno od pitanja u skali odnosi se na suicidalne misli i to da li je ispitanica imala u nekom trenutku ideju o tome da povrijedi sebe.

Čak 7% ispitanica odgovorilo je potvrdno.

Prilikom ocjenjivanja upitnika posebnu pažnju treba posvetiti ovom pitanju, jer ono upućuje na moguću suicidalnost. Ukoliko je odgovor na ovo pitanje potvrdan u bilo kom intenzitetu, sa pacijentkinjom je potrebno obaviti dodatni razgovor i preduzeti potrebne korake, a jedan od njih je upućivanje u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja.

Iz ovog i brojnih drugih razloga, vrlo je važna podrška zdravstvenim radnicima koji provode skrining na postporođajnu depresiju kod porodilja i trudnica a koju trenutno pružamo u vidu edukativnih radionica u okviru projekta “Porodična za porodicu” koji je dio regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, a koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Kroz radionice sa zdravstvenim profesionalcima koji provode skrining želimo da im pružimo podršku u razumijevanju i primjeni smjernica za provođenje skrininga. Fokusiraćemo se i na različite aspekte mentalnog zdravlja u trudnoći i postporođajnom periodu, podsjetiti na način provođenja skrininga i razgovarati o izazovima sa kojima se ljekari suočavaju kako u vezi s realizacijom skrininga, tako i u svakodnevnom radu s posebnim osvrtom na sindrom sagorijevanja koji je veoma svojstven za zdravstvene radnike.

Porodična za porodicu

Kroz projekat “Porodična za porodicu” radimo na osnaživanju i edukaciji zdravstvenih radnika koji provode skrining mentalnog zdravlja trudnica i porodilja u domovima zdravlja. Imajući u vidu da ljekari nemaju dovoljno informacija o samoj problematici i da im je ovo potpuno nova obaveza za koju nisu dodatno pripremljeni, kao i teške i stresne uslove u kojima rade, želimo da im pružimo potrebnu edukaciju i podršku.

Cilj nam je da porodične ljekare iz četiri lokalne zajednice u Republici Srpskoj (Banjaluka, Bijeljina, Doboj i Prijedor) u kojima živi najveći broj stanovnika senzibilišemo, edukujemo i podržimo kako bi provođenje skrininga bilo adekvatno i svrsishodno. Ovaj cilj planiramo postići kroz promotivne aktivnosti i edukativne radionice gdje ćemo se osim edukacijom o skriningu baviti i sindromom sagorijevanja kojem su ljekari veoma često izloženi.

Projekat je dio regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, a koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Budžet projekta: NOR 59,248.58

MITOVI O MAJČINSTVU – Uloga kulture u nastanku postpartalne depresije

„Kad dobiješ dijete iznenada se nađeš sama s malim strancem bez uputstva za njegovo korištenje. Oko tebe svi žive kao i do sada: tvoji prijatelji rade, partner se pojavljuje povremeno, tvoja majka ili svekrva ili se ne pojavljuju ili su previše nametljive. Nađete sebe kako živite novo iskustvo, u potpunoj usamljenosti; iskustvo provedeno u plakanju, besanim noćima i pelenama. Sve izgleda kao luda vožnja u kojoj ne možete dijeliti svoja osjećanja ni sa kim.“ (blog Nonsolomamma).

Društvo i kultura definiše majčinstvo kao glavni životni događaj putem kojeg svaka žena doživljava vrhunac svoje ženstvenosti. Majka se posmatra kao roditelj koji je odgovoran za brigu o djeci i od koje se zahtijeva da se u potpunosti posveti tom zadatku, stavljajući potrebe djece ispred svojih. Takve društvene norme i očekivanja imaju velik utjecaj na mišljenje, osjećanje i ponašanje žena i majki. Biti sposobna ispuniti norme majčinstva u uskoj je vezi sa afirmacijom društvenog identiteta i vlastitog osjećaja vrijednosti. Svakodnevno svjedočimo primjerima u kojima se zaposlene majke i majke koje ne koriste porodiljsko odsustvo ocjenjuju kao „loši roditelji“ i kao manje poželjni partneri.

Da li postoji veza između mitova o majčinstu i nastanka postpartalne depresije? Kako majčinstvo koje se doživljava kao najveće ispunjenje i zadovoljstvo žena može biti povezano s razvojem postporođajne depresije?

Pod pritiskom društvenih i kulturnih stereotipa i uvjerenja, žene se trude da budu savršene majke što može vjerovatno voditi do pojave osjećaja krivice jer nisu u stanju da budu savršene, osjećaja neadekvatnosti i manje vrijednosti, njihovog iscrpljivanja, izolacije i povlačenja. Svaki pokušaj pridržavanja ideala savršene majke je osuđen na propast. Takođe, na ovaj način majčinstvo prestaje biti lično iskustvo i dobija vrijednost samo u onoj mjeri u kojoj se pridržava društvenih i kulturnih stereotipa.

Poruke zasnovane na društvenim stereotipima žena veoma često dobija od svoje najbliže okoline, partnera i porodica zbog kojih žene u postpartalnom periodu mogu da kriju svoja osjećanja i promjene raspoloženja kako ne bi bile okarakterisane kao „loše“ majke. Ne traže pomoć niti pričaju o onome što osjećaju čime se povećava rizik od pojave poremećaja mentalnog zdravlja u postpartalnom periodu.

U nastavku ćemo navesti nekoliko mitova o majčinstvu koji su prisutni u društvu a koji se baziraju na pogrešnim uvjerenjima i stereotipima:

MIT: Sve žene imaju majčinski instinkt

Ovaj mit o majčinskom instinktu je najrasprostranjeniji u savremenom svijetu. Prema njemu, svaka žena u sebi ima mali prekidač koji se uključi kada postane majka i zahvaljujući njemu, ona automatski zna šta treba raditi kada dobije svoje prvo dijete. Po ovom mitu, žena čim zatrudni ne osjeća strah niti ima sumnje, jer ona ZNA šta treba da radi i šta je čeka. Poput čarobnog štapića, neko je ženi samo zahvaljujući majčinskom instinktu, prelio svo iskustvo koje ona zapravo i nema i učinio je savršenom majkom. Realnost je ipak drugačija. Majčinstvo je vještina koje se sa vremenom uči i usavršava. Ono nije samo po sebi urođeno i ne može se pretpostaviti da svaka žena želi da bude majka, niti da sve žene znaju šta treba da rade kada postanu majke. Bilo da žena želi da bude majka ili ne želi, majčinski instinkt nije element od kojeg to zavisi. Na odluku zapravo utiče veliki broj faktora i postoje individualne razlike u procesu donošenja odluke.

Kada govorimo o postporođajnoj depresiji, ona se veoma često odbacuje kao pojava upravo zbog postojanja ovog mita po kojem žena ne može zaista biti u depresiji jer ima taj divni mehanizam koji joj daje snagu i razumijevanje situacije u kojoj se našla. Postporođajna depresija nije znak da nemate majčinski instinkt ili da mrzite svoje dete, već da trenutno niste u stanju da razumijete sve što vam se desilo, vaš sistem još nije integrisao sve elemente novog iskustva što je normalno.

MIT: Majka osjeća samo pozitivne emocije prema svom djetetu

Jedna od pretpostavki jeste da majka mora da ima samo pozitivna osjećanja prema svojoj deci. Nije normalno biti ljut na dijete ili u jednom trenutku poželjeti da pobjegnete glavom bez obzira.. Kada ne spavate mjesecima logično je da nećete sa pjesmom i osmijehom rješavati svakodnevne probleme. To što želite da vrisnete i pobjegnete ne znači da ste loša majka, već da vam treba predah, pomoć i da ste pod stresom.

MIT: Majka ne treba da misli na sebe

MIT: Majka ne treba da misli na sebe Jedna od glavnih društvenih očekivanja od majke je da bude potpuno posvećena svojoj deci. Prava majka nema lične potrebe, njen život ima smisla samo ako su njena deca srećna. Iako je ovo možda način razmišljanja za neke majke, istina je da majka ima pravo na svoj život. Požrtvovanost jeste veliki dio uloge majke, ali on ne podrazumijeva potpuno zanemarivanje sebe i svojih potreba. Majka je ljudsko biće kojem trebaju san, odmor, izlazak u grad, kafa sa prijateljicama, čitanje knjige, gledanje filma, itd. Udovoljavanje sebi ne podrazumijeva oduzimanje od djece. Često zbog osjećaja krivice, majke ne ispunjavaju svoje sitne želje, već se opredjeljuju za potiskivanje sopstvenih potreba. Ne zaboravite, dijete je sretno kada su mu roditelji sretni.

MIT: Majka je jaka i ne treba joj pomoć

Okolina od majki očekuje da budu jake i da ne traže pomoć. Majka treba da zna šta da radi, samim tim ne treba da traži pomoć. Sa ovakvom idejom majka je ostavljena sama sa sobom, svojim mislima i osjećanjima. Traženje pomoći ne znači da ste nesposobne majke niti da ste slabe. To znači da ste prepoznale da ste na ivici snage i da je za vas i vaše dijete najbolje da uzmete predah. Nije sramota tražiti pomoć. Nije sramota reći spava mi se. Vi jeste jake i radite najteži posao na svijetu, ali zaslužujete odmor.

Ovo su samo neki od društvenih stereotipa kada govorimo o majčinstvu. Ukoliko kao društvo prihvatimo postojanje mitova i pogrešnih uvjerenja o majčinstvu, omogućićemo ženama veći stepen podrške i pomoći koji im je neophodan u velikom izazovu koje zovemo majčinstvo.

Autor teksta:
Tatjana Preradović Sjenica, psiholog i psihoterapeut