Dragana – Eko Exo

Završen projekat “Porodična za porodicu”

U proteklih nekoliko mjeseci smo bile u četiri grada i organizovale radionice sa zdravstvenim radnicima koji su zaposleni u domovima zdravlja u Republici Srpskoj. Cilj nam je bio da s ljekarima i medicinskim osobljem razgovaramo o skriningu na postporođajnu depresiju i načinu njegovog provođenja. Prije svega smo se fokusirale na to da na što bolji način predstavimo Metodološko uputsvo za skrining na depresiju u perinatalnom period koje je Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS izradilo u sklopu Akcionog plana Programa promocije mentalnog zdravlja građana za period 2021 – 2023.

Na svakoj od radionica prisustvovala je jedna od autorki metodološkog uputsva što je bilo izuzetno motivišuće za sve učesnike da postave pitanja, iznose sugestije i komentare. Upravo zahvaljujući prijedlozima učesnika, u narednom prediodu će doći do određenih izmjena u Metodološkom uputstvu.

Utiske i informacije koje su učesnici dijelili na ovim susretima su dragocjeni i zahvalne smo svima jer su pokazali spremnost i želju da skrining vrše na najbolji mogući način, a koji će rezultirati pravovremenom dijagnostikom i ranim tretmanom postporođajne depresije.

Projekat ‘Porodična za porodicu’ je završen i sada je jasno, nama kao implementatorima ali i ciljnoj grupi, da je neophodno nastaviti s ovim aktivnostima koje su bile sastavni dio projekta. Tu prije svega mislimo na radionice s ljekarima i medicinskim radnicima koji su direktno uključeni u provođenje skrininga. Prilikom svakog od ovih susreta, a bilo ih je pet, učesnici su nas pitali kada će biti naredni, kako bi i njihove kolege mogle prisustvovati.

Činjenica je da je radionicama obuhvaćen mali broj zdravstvenih radnika, nešto više od stotinu njih. Ako znamo da u domovima zdravlja širom RS radi oko 340 porodičnih ljekara, a osim njih skrining provode i ginekolozi, a vjerovatno će im se pridružiti i pedijatri (čija je uloga i sada veoma važna jer informišu porodilje o skriningu), zajedno s medicinskim tehničarima u svim ambulantama, to čini najmanje hiljadu zdravstvenih radnika koji su direktno uključeni u skrining na postporođajnu depresiju, tako da smo ovim projektom obuhvatili nešto više od deset odsto ciljne grupe. Posebno smo ponosne jer je na svakoj od pet radionica bilo više učesnika nego što je planirano. To nam daje jasnu potvrdu da su ove radionice veoma potrebne i značajne.

Podsjećamo da 50 odsto žena koje zadovoljavaju kriterije za dijagnostikovanje postporođajne depredije nikada ne potraži srtučnu pomoć. Da bi se to promijenilo potrebni su nam između ostalog edukovani, osviješteni i senzibilni zdravstveni radnici. Kroz ovaj projekat cilj nam je bio da osnažimo porodične ljekare, ginekologe, pedijatre, medicinske tehničare, psihologe i socijalne radnike zaposlene u domovima zdravlja, kako bi što adekvatnije provodili skrining mentalnog zdravlja porodilja i trudnica.

Aktivnosti se realizuju u okviru projekta “Porodična za porodicu” koji je dio regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, a koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Osluškujemo potrebe majki i vjerujemo u promjene

Već šest godina smo posvećene u pružanju psihološke podrške ženama u postporođajnom periodu. Osim toga, izuzetno su nam važne sistemske promjene i dostupnost usluga unutar zdravstva, kao i destigmatizacija problema u mentalnom zdravlju majki. Kako bismo što adekvatnije to radile, veoma nam je pomaže to što smo u direktnom kontaktu s majkama i trudnicnama i što nam one iz svog iskustva govore o tome šta im je važno i koje su njihove potrebe.

U nastavku su samo neki od komentara u našoj anketi o mentalnom zdravlju majki i porodilja. Desetine sličnih iskustava stiglo je na našu adresu tokom oktobra i novembra, kada smo pitale majke kako se osjećaju i imaju li podršku. Neizmijerno smo zahvalne svakoj od vas koja je ispunila anketu, i istovremeno veoma zabrinute jer u tako važnim trenucima nemate neophodnu podršku.

“Mnogo se obraća pažnja na bebe, a mnogo manje na majke. Potrebna je stručna, besplatna pomoć za majke koje rode. Mislim da je potrebna i priprema nekog oblika: “kako biste se mogli osjećati nakon rođenja bebe”. Mislila sam da sam jedina koja se osjeća tako, da to nije normalno i bilo me strah i sram.”

“Što više govoriti o mentalnom zdravlju u javnosti, naročito za žene u postporođajnom periodu. Sistemski omogućiti besplatnu psihološku podršku za svaku porodilju. Smatram da će ona biti korisna za sve porodilje, neovisno o tome da li je imala nekih komplikacija tokom trudnoće, poroda ili postporođajnog perioda. Svakako, ne bi bilo loše nuditi psihološku podršku tokom trudnoće…”

“Prvorotka mora po izlasku iz porodilišta na bilo kakav vid razgovora sa psihologom zajedno sa porodicom, a pogotovo sa suprugom.”

“Nažalost, bodrila sam samu sebe i pokušavala da se izvučem iz toga. Mada, smatram da svaka mama treba profesionalnu podršku u postporođajnom periodu.”

“Uvesti obaveznu školu za očeve kako bi povećali svijest o tome šta se dešava za vrijeme porođaja sa ženinim tijelom i da se upoznaju sa postporođajnom depresijom kako bi mogli biti podrška svojim partnericama.”

“Mislim da se mnogo više treba pričati o tome kako su žene loše psihički nakon porođaja. Svi pitaju kako je beba niko kako je majka koja se tek porodila…”

S obzirom da je skrining mentalnog zdravlja porodilja i trudnica relativno skoro uveden kao redovna praksa u domovima zdravlja u RS, izuzetno je važno da se taj skrining adekvatno provodi. Iz tog razloga smo putem ankete na našoj Facebook stranici pokušale saznati gdje sve u okviru zdravstvenog sistema, provođenje skrininga ima najviše smisla.

Prvi korak je najvažniji

Na fizičku bol i probleme u funkciji organa reagujemo tako što tražimo pomoć ljekara, ali obično ne reagujemo isto kada je naše mentalno zdravlje ugroženo.

Svjesni smo da to nije uvijek lako i da je mnogo komotnije otići ljekaru nego psihologu jer su brojne predrasude vezane za probleme u mentalnom zdravlju. Udruženje EKO EHO-Centar za edukaciju i promociju zdravog života je u svom radu fokusirano na zaista ranjivu populaciju koja zaslužuje da joj se posveti više pažnje. Pružanje psihološke podrške porodiljama i majkama je naša osnovna misija, a jedan od važnih ciljeva nam je rano otkrivanje i tretman postporođajne depresije koja pogađa oko 18 odsto porodilja. Upravo iz ovog razloga u zdravstveni sistem Republike Srpske uveden je redovan skrining na postporođajnu depresiju. A to znači da porodilje i trudnice imaju priliku da kod svog porodičnog ljekara ili ginekologa popune kratak upitnik koji može otkriti važne informacije o njihovom mentalnom zdravlju, posebno ako osjećaju povišenu razdražljivost, anksioznost, uznemirenost, itd.

Prevencija je dragocjena

Skrining na postporođajnu depresiju je nova preventivna usluga i predstavlja veliki korak. Ako rezultat skriniranja pokaže povišen skor, odnosno prisustvo određenih simptoma, pacijentkinji će biti ponuđena stručna podrška.

Izuzetno je važno pronaći način da se dođe do svake pacijentkinje. Potrudili smo se da informacije o skriningu budu vidljive kako u medijima i na društvenim mrežama, tako u zdravstvenim ustanovama, kao npr. u ginekološkim, porodičnim i pedijatrijskim ambulantama, zatim prilikom otpusta iz porodilišta, itd. Cilj nam je da se smanji ili svede na minimum broj žena koje se ne liječe od postporođajne depresije i anksioznih poremećaja u peripartalnom periodu. Podsjećamo da 50 odsto žena koje zadovoljavaju kriterije za dijagnostikovanje postporođajne depresije nikada ne potraži stručnu pomoć.

Nažalost, nisu rijetki slučajevi kada neliječena postporođajna depresija rezultira dugotrajnom patnjom koja drastično narušava kvalitet života majke, njene bebe i cijele porodice. Zato je važno da kao zajednica reagujemo na vrijeme kako bi žene pravovremeno dobile pomoć koja im je neophodna.

Skrining na postporođajnu depresiju, odnosno situacija u kojoj ljekar ili medicinska sestra ponude pacijentkinji kratak upitnik, često je prvi korak ka izlječenju.

Iz ovog i brojnih drugih razloga, vrlo je važna podrška zdravstvenim radnicima koji provode skrining na postporođajnu depresiju kod porodilja i trudnica, a koju trenutno pružamo u vidu edukativnih radionica u okviru projekta “Porodična za porodicu” koji je dio regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, a koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Podrška za one koji brinu o majkama

Kako pomoći nekom drugom ako smo i sami ugroženi?
Ovo pitanje nam se nameće od početka projekta “Porodična za porodicu”. Održali smo ukupno pet radionica sa zdravstvenim radnicima u četiri grada u Republici Srpskoj, to su Banja Luka, Bijeljina, Doboj i Prijedor. Jedan od najsnažnijih utisaka koji nosimo jeste da je zdravstvenim radnicima potrebna velika podrška i da su u svom svakodnevnom radu pod velikim pritiskom. Broj pacijenata i administrativni poslovi kojim su pored ostalih u najvećoj mjeri opterećeni porodični ljekari, prema riječima prisutnih, prevazilazi njihove kapacitete. Često su nam u proteklim mjesecima govorili kako žale jer nemaju vremena da svojim pacijentima posvete vrijeme koje bi željeli. Ipak to ih ne sprečava da svoju pažnju usmjere i na mentalno zdravlje majki.
Porodični ljekari, pedijatri i ginekolozi su neizostavna karika u provođenju skrininga na postporođajnu depresiju. S njima, ali i medicinskim sestrama/tehničarima, smo tokom pet različitih radionica u četiri grada razgovarale smo o Metodološkom uputstvu za skrining na postporođajnu depresiju. Podijelile smo svoje dosadašnje iskustvo i znanje o mentalnom zdravlju majki, procedurama provođenja skrininga i izvještavanju o rezutatima skrininga. Takođe smo svaki put dio druženja posvetili veoma značajnoj temi – sindromu sagorijevanja u pomagačkim profesijama jer zdravstveni radnici spadaju u izuzetno rizičnu grupu kada je u pitanju “burnout”.
Svi učesnici su istakli da je skrining veoma važna aktivnost i izrazili punu podršku njegovom provođenju. Naš cilj je da što više trudnica, porodilja i članova njihovih porodica dobije osnovne informacije o skriningu mentalnog zdravlja koji je sada redovna aktivnost u svim domovima zdravlja, tj. porodičnim i ginekološkim ambulantama u Republici Srpskoj. Tom cilju će svakako doprinijeti informativni posteri o postporođajnoj depresiji i skriningu na anksiozne poremećaje i poremećaje raspoloženja tokom perinatalnog perioda, koji su već postavljeni u brojnim ambulantama domova zdravlja širom Republike Srpske.
Projekat je dio regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, a koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

“Porodična za porodicu” u Bijeljini

U Bijeljini je krajem oktobra 2023. održana radionica sa zdravstvenim radnicima zaposlenim u JZU Dom zdravlja Bijeljina, na kojoj su se učesnici upoznali sa skriningom na postporođajnu depresiju. Za razliku od prethodnih radionica u Prijedoru, Doboju i Banjaluci kada su se na poziv organizatora u najvećem broju odazvali porodični ljekari, u Bijeljini su najbrojnije bile medicinske sestre iz timova porodične medicine. Ponovo smo tražile dodatne stolice jer je zainteresovanost za ovu temu i u Bijeljini veoma visoka. Svi prisutni su istakli da skrining predstavlja značajnu preventivnu uslugu i da je nažalost porodilja i trudnica sve manje te da je jako važno ponuditi im što bolju zdravstvenu njegu i prevenciju.
Ginekolozi su izrazili veliku spremnost da informišu trudnice i porodilje, daju im savjete i ponude skrining upitnik i po potrebi izdaju uputnicu za Centar za zaštitu mentalnog zdravlja. Jedan od prijedloga ginekologa bio je da se skrining mentalnog zdravlja porodilja vrši nakon puerperijuma, odnosno nakon što prođe šest sedmica od poroda, jer se tada preporučuje i prvi ginekološki pregled nakon poroda. Još jedna važna sugestija koju su učesnici iznijeli jeste da škola za trudnice koja okuplja veliki broj budućih majki u Bijeljini, bude jedna od prvih adresa za informisanje i skriniranje trudnica.
Predstavnica Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske dr Andreja Subotić Popović i ovom prilikom je naglasila da će neki od iznijetih prijedloga svakako biti uvršteni tokom revizije Metodološkog uputstva na postporođajnu depresiju u narednom periodu.
Jedan od ciljeva projekta “Porodična za porodicu” jeste da zdravstvene radnike koji su nosioci skrininga i najviše u kontaktu s porodiljama i trudnicama, informišemo i senzibilišemo o specifičnostima mentalnog zdravlja ove ranjive populacije. O ovome, ali i učestalosti i simptomima anksioznih poremećaja i poremećaja raspoloženja u peripartalnom periodu, govorila je psihološkinja Udruženja Aleksandra Marinković.
Projekat je dio regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, a koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo

Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo.

Ovo je tema ovogodišnjeg Dana mentalnog zdravlja koji se obilježava danas, 10. oktobra 2023.

Dobro mentalno zdravlje ključno je za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Jedna od osam osoba živi s problemima mentalnog zdravlja, što može uticati na njihovo fizičko zdravlje, dobrobit, način na koji se povezuju s drugima kao i na njihovu egzistenciju. Stanja mentalnog zdravlja takođe pogađaju sve veći broj adolescenata i mladih ljudi.

Širom svijeta ljudi s problemima u mentalnom zdravlju i dalje doživljavaju širok raspon kršenja ljudskih prava. Brojni su isključeni iz života zajednice i diskriminisani, dok ih mnogo više nema pristup adekvatnoj brizi za mentalno zdravlje ili može pristupiti samo brizi koja krši njihova ljudska prava.

Cilj ovogodišnje kampanje iza koje stoji Svjetska zdravstvena organizacija jeste da se pojedinci i zajednice ujedine kako bi unaprijedili znanje, podigli svijest i pokrenuli akcije koje promovišu i štite svačije mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo. Svaka osoba ima pravo na najviši mogući standard mentalnog zdravlja. To uključuje pravo na zaštitu od rizika mentalnog zdravlja, pravo na dostupnu, pristupačnu, prihvatljivu i kvalitetnu njegu, te pravo na slobodu, nezavisnost i uključenost u zajednicu.

EKO EHO-Centar za edukaciju i promociju zdravog života dijeli vrijednosti ovogodišnje kampanje i sav naš dosadašnji rad usmjeren je na taj cilj i specifično na cilj da svaka žena u reproduktivnom dobu ima adekvatne informacije i dostupnu podršku tokom peripartalnog perioda. Upravo iz tog razloga smo posljednjih pet godina zagovarale uvođenje skrininga na postporođajnu depresiju, koji je konačno uveden u zdravstveni sistem u Republici Srpskoj.

Ipak, to je samo prvi korak ka ostvarenju našeg cilja, a to je da svaka žena kojoj je potrebna podrška dobije stručnu pomoć kakva je baš njoj potrebna. A za to su nam potrebni edukovani, osviješteni i senzibilni zdravstveni radnici. Kroz projekat “Porodična za porodicu” želimo da osnažimo porodične ljekare, ginekologe, pedijatre, medicinske tehničare, psihologe i socijalne radnike kako bi što adekvatnije provodili skrining mentalnog zdravlja porodilja i trudnica. Podršku zdravstvenim radnicima u vidu edukativnih radionica vršimo uz pomoć regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji finansira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Šta smo do sada naučili?

Od 133 anketirane porodilje u Republici Srpskoj, njih preko 20% se izjasnilo da nije ni jednom posjetilo svog porodičnog ljekara u poslednjih 10 mjeseci. Takođe, i porodični ljekari su iz dosadašnjeg iskustva primjetili da su često u kontaktu sa trudnicama, ali da im je jako teško doći do porodilja jer one jako rijetko posjećuju ambulantu porodične medicine u prvih 6 mjeseci nakon porođaja, posebno otkad porodični ljekar nije obavezan da izdaje doznake. Iz tog razloga mnoge porodilje, koje su u najvećem riziku, ne budu skrinirane na postporođajnu depresiju u ovom osjetljivom periodu. Izuzetno je važno da se pronađe način da se dođe do svake pacijentkinje, te se informisanje pacijentkinja o ovoj usluzi, mora vršiti na različitim mjestima kao što su ginekološke i pedijatrijske ambulante kao i obavezno prilikom otpusta iz porodilišta. Takođe, putem kampanja u medijima i na društvenim mrežama treba da dođemo do porodilja kako bi se one same javile svom ljekaru i popunile skrining upitnik. Cilj nam je smanjimo ili svedemo na minimum broj žena koje se ne liječe od postporođajne depresija i anksioznih poremećaja u peripartalnom periodu. Podsjećamo da 50% žena koje zadovoljavaju kriterije za dijagnostikovanje postporođajne depresije nikada ne potraži srtučnu pomoć.

Na žalost, svjedoci smo brojnih slučajeva kada neliječena postporođajna depresija rezultira dugotrajnom patnjom koja drastično narušava kvalitet života. Zato je važno da kao zajednica reagujemo na vrijeme kako bi žene pravovremeno dobile pomoć koja im je neophodna.

Skrining mentalnog zdravlja odnosno situacija u kojoj ljekar ili medicinska sestra ponude pacijentkinji kratak upitnik, često je prvi korak ka izlječenju.

U Prijedoru se tražilo mjesto više

Početkom oktobra održana je radionica sa zdravstvenim radnicima JZU Dom zdravlja Prijedor. Ovaj susret bio je posvećen mentalnom zdravlju porodilja i trudnica, odnosno skriningu na postporođajnu depresiju koji provode porodični ljekari i ginekolozi u RS. Dio jednodnevne radionice posvetili smo i sindromu sagorijevanja u pomagačkim profesijama jer je burnout ozbiljan problem kod zdravstvenih radnika.
Zainteresovanost je bila velika i tražilo se mjesto više. Po prvi put se na radionici pojavilo više učesnika nego što je bilo prijavljenih, i to nam mnogo govori.
Ovo jasno ukazuje koliki je značaj tema koje smo obrađivali, ali se takođe još jednom potvrdilo i da postoji velika potreba za sličnim događajima.
Podsjećamo, oko dvadeset posto žena se suoči s postporođajnom depresijom. Ovo je najčešća zdravstvena komplikacija nakon poroda. A skrining na postporođajnu depresiju je važan jer polovina ovih žena nikada ne potraži i ne dobije pomoć, dakle niko unutar zdravstvenog sistema ne zna da pacijentkinja ima ovaj zdravstveni problem.
Posebno nas raduje spremnost zdravstvenih radnika u Prijedoru da usvoje nova znanja o skriningu i da ih primijene u praksi. Ipak, suočavaju se s nizom izazova u svakodnevnom radu koji im otežavaju ovaj proces. Nedostatak kadra, složeni medicinski problemi i situacije zbog kojih im se pacijenti obraćaju usljed nedostatka specijalizovane i/ili sistemske podrške, novi informacioni sistem, brojni administrativni poslovi, samo su neki od problema s kojima se nose. Zakoni i pravilnici, iako važni, nisu uvijek prilagođeni stvarnim situacijama s kojima se zdravstveni radnici suočavaju.
Uprkos tim izazovima, želimo da istaknemo posvećenost i trud zdravstvenih radnika te im izražavamo zahvalnost na motivaciji i želji da budu prvi koji će informisati porodilje i trudnice o skriningu mentalnog zdravlja i ponuditi im skrining upitnik.

I mentalno zdravlje je zdravlje

Projektom je planirano provođenje kampanje kojom bi se promovisao skrining mentalnog zdravlja trudnica i porodilja koji je od kraja 2022. godine redovna i obavezna usluga u zdravstvenom sistemu Republike Srpske. Skrining će se promovisati na društvenim mrežama, putem medija, snimanjem promotivnog videa, kao i izradom informativnih postera koji bi bili postavljeni u zdravstvene ustanove u kojima se skrining provodi.

Osim toga, putem Facebook stranice pod nazivom I mentalno zdravlje je zdravlje objavljivaće se sadržaji koji će imati za cilj smanjenje stigme koja prati mentalno zdravlje, kao i promovisati usluge i aktivnosti koje provode udruženja partneri na projektu, a koje se tiču mentalnog zdravlja. Udruženja Partneri su Udruženje za edukaciju i razvoj “Dignitet”, Mostar, Udruženje za psiho-socijalnu podršku i bolju budućnost “Progres”, Sarajevo, Udruženje građana “Zdravo da ste”, Banja Luka i UŽ “SEKA”, Goražde.

Projekat podržava Institut za razvoj mladih KULT.

U Doboju održana radionica s ljekarima. Ambulante dobile informativne postere

Krajem avgusta u Doboju je održana radionica sa zdravstvenim radnicima koji provode skrining mentalnog zdravlja trudnica i porodilja u Republici Srpskoj.

S porodičnim ljekarima, pedijatrima, ginekolozima i medicinskim sestrama/tehničarima, razgovarale smo o Metodološkom uputstvu za skrining na postporođajnu depresiju, mentalnom zdravlju majki, procedurama provođenja skrininga i izvještavanju o rezutatima skrininga. Takođe smo dio druženja posvetili veoma značajnoj temi – sindromu sagorijevanja u pomagačkim profesijama. Važno je napomenuti da zdravstveni radnici spadaju u rizičnu grupu kada je u pitanju “burnout”, s obzirom da su često preopterećeni prirodom posla, brojem pacijenata, kao i administracijom.

Učesnici su istakli važnost skrininga i izrazili punu podršku njegovom sprovođenju, te su s nama podijelili njihova iskustva kada je u pitanju mentalno zdravlje majki i provođenje skrininga.

Takođe, informativni posteri o postporođajnoj depresiji i skriningu na anksiozne poremećaje i poremećaje raspoloženja tokom perinatalnog perioda uručeni su predstavnici Doma zdravlja Doboj. Posteri će biti postavljeni na 11 lokacija u ovoj opštini – ginekološkim, pedijatrijskim i ambulantama porodične medicine.

Naš cilj je da što više trudnica, porodilja i članova njihovih porodica dobije osnovne informacije o skriningu mentalnog zdravlja koji je od ove godine redovna aktivnost u svim domovima zdravlja, tj. porodičnim i ginekološkim ambulantama u Republici Srpskoj.